SAJT ZA KOMPJUTERSKE POCETNIKE
 
Ažurirano: 09.04.2004.  

INTERNET

 

Vidim, stigli ste i na internet. Bravo! Kazu da je kompjuter bez interneta isto sto i auto bez goriva.

Zamislite internet kao najvecu biblioteku na svetu, ali u kojoj su knjige ispretumbane ili skinute sa polica i razbacane po podu. I nemojte pobeci - pomoci cu vam da se snadjete u tom neredu.

Internet (International network, "medjunarodna racunarska mreza") i multimedijalni Web kao najpopularniji servis interneta (World-Wide Web, WWW, W3, "sirom sveta razapeta mreza") razlicito znace i razlicito donose raznim ljudima.

Vecina nas internet koristi u dokolici ili za besciljno "krstarenje" nepreglednim Web prostranstvima, najcesce zbog zabave. Poneko internet koristi samo zato da bi njegovim Email servisom poslao ekspresno pismo bez placanja postanskih troskova. Mnogima je Web razonoda ili hobi, ponekima profesija, snalazljivima biznis, trecima opsesija, a vecini "spansko selo".

Samo su malobrojni u internetu prepoznali skrivenu sustinu - mocno komunikativno, informativno i edukativno sredstvo za licno i profesionalno usavrsavanje.

Danas je na internetu raspoloziva tolika kolicina informacija da se bas za svakoga od nas moze pronaci po nesto. Svako ko barem malo ume da koristi racunar i poznaje neki od velikih svetskih jezika, a pod uslovom da se nadje za racunarom povezanim sa Internetom - relativno brzo na njemu moze pronaci ono sto mu treba, ali i sta je tacna mera njegove trenutne duhovne vrednosti: strucni i pametni ljudi izvor korisnih informacija, teroristi uputstva za pravljenje najopasnijih eksploziva, manijaci najperverzniju pornografiju a narkomani detaljna uputstva za kucno pravljenje "ejsida" i gajenje najbolje "trave".

Kakvi god da su neciji licni potencijali, namere i saznajne sklonosti, bili oni dobri ili losi - sa Internetom ce dobiti mocno ubrzanje i verovatno ce, zahvaljujuci obilju informacija, brzo biti podignuti na neku n-tu potenciju.

Parafraziracu ocenu Teodora Sterdzena, jednog od najvecih SF pisaca: Tacno je, moze se reci da je 90% interneta obicno djubre, ali nije li i 90% bilo cega takodje djubre?!

Potraga za preostalih i najdragocenijih 10% zavredjuje nas trud i paznju. Tamo se krije obilje vrednih informacija koje mogu znacajno doprineti nasem duhovnom, intelektualnom i strucnom razvoju. I to je glavni motiv za nastanak ovog sajta za kompjuterske pocetnike.

O internetu ne mozemo uciti na predavanjima ili citanjem knjiga, bas kao sto tako nismo ucili voznju bicikla, seks ili plivanje, vec vezbanjem i svrhovitom upotrebom.

 

Uvod

Medjunarodna racunarska mreza ili internet je univerzalni medij, najveci globalni informacioni resurs i jedino sredstvo za masovno komuniciranje u realnom vremenu. Najdemokratskiji je od svih poznatih medija: svakome je omoguceno jednako pravo pristupa planetarnim informacionim, edukativnim i komunikacionim resursima, ali i mogucnost masovnog poblikovanja sopstvenih ideja - nezavisno od bilo cijeg jezika, religije, nacionalnosti, pola, starosti, profesionalnog ili socijalnog statusa.

Izumom svima pristupacnog Weba, u okrilju dotle za korisnike veoma komplikovane Internet tehnologije, stvorena je prva prava svetska hipermedijalna mreza i izazvana jedna od najdubljih obrazovnih i civilizacijskih promena u istoriji covecanstva.

Internet

Internet je saobracajna infrastruktura kojom se kao transportnim sistemom sluze mnogobrojni i potpuno odvojeni internet servisi (FTP, Email, Gopher, Newsgroups, Chat, DNS, Web, itd.). Ipak, uvek kada obican korisnik upotrebi pojam "Internet" on u stvari misli na "Web" (World Wide Web) sto ima smisla koliko i slogan "Kada kazem novina, mislim Politika". U stvari mnogi od nas pored Web i Email, kao najvaznijih Internet servisa, bez svog znanja koriste i poneki od ostalih servisa koji su dobro integrisani ili sakriveni u Web.

U fizickom smislu internet nije nista vise nego ogromna zbirka kablova, pribora, racunara i softvera. Sve je to medjusobno povezano u jednu neprekinutu tehnolosku i funkcionalnu celinu, u racnunarsku mrezu koja se rasirila po svim delovima nase planete. Vecina ovih veza sastoji se od podzemnih i podvodniih optickih kablova, od iznajmljenih specijalnih ili obicnih telefonskih linija.

Racunarsku mrezu (Network) cine dva ili vise - najcesce kablom - povezanih racunara koji medjusobno komuniciraju ili razmenjuju podatke na posebnom jeziku ili protokolu (TCP/IP). Internet je sastavljen od mnostva povezanih racunarskih mreza.

Inicijativa za stvaranje prvobitnog oblika Interneta dosla je od americkog ministarstva odbrane kroz finansiranje istrazivackog projekta sa ciljem nalazenja nacina za povezivanje razlicitih tipova racunara u jedinstvenu mrezu. Tragalo se za automatizovanim sistemom veza i komandovanja, sto otpornijim na eventualni ruski napad. U jesen 1969. proradila je prva komunikacija izmedju dva racunara smestena na dva udaljena americka univerziteta. Potom je polako pridruzivano sve vise i vise racunara.

Od sezdesetih godina proslog veka pa do eksplozije popularnosti u devedesetim, Internet se transformisao i postao bitno drugaciji ali su najvazniji od prvobitnih vojnih aspekata duboko u njegovim temeljima: Internet je decentralizovana mreza racunara, protokola i kablova, cije funkcionisanje ne moze biti zaustavljeno prekidom, unistavanjem ili cepanjem bilo kojeg dela mreze. Racunari ce sami ispitati koja racunarska cvorista i dalje postoje na mrezi, utvrditi nove puteve i tako zaobici unisteni deo. Uprkos postojanju preciznih tehnoloskih pravila moze se reci da je u izvesnom smislu Internet prilicno anarhican jer ne postoji ni jedna institucija koja je njegov suvereni vlasnik. Izmedju ostalog, to je glavni razlog zasto na Internetu nije moguce uspostaviti kontrolu sadrzaja i cenzuru.

U materijalnom svetu ne postoji nesto u sta bi se moglo pokazati prstom i reci "Evo, ovo je Internet!" Mnostvo racunara, kablova i druge opreme koristi se i za druge svrhe osim one vezane za Internet. Na primer, telefonske linije i pribori koriste se i za obican razgovor ili faksiranje. Mnogi racunari se samo povremeno i kratko povezuju sa Internetom. Internet je "gestalt" celina sa zanimljivom karakteristikom da je znacajno veca od prostog zbira svojih sastavnih delova. I zato je najlaksi nacin za razmevanje Interneta njegovo koriscenje.

Web

Web je AliBabina pecina Interneta. Mudri ljudi su oduvek sanjali o nekoj vrsti svima dostupne riznice znanja, planetarne biblioteke ili univerzalne baze podataka koja bi u sebi sabirala i cinila javno dostupnim rasute delice znanja koje su generacije pre nas sakupile.

Ovo je postalo teoretski moguce razvijanjem principa Memeksa, konceptualne informacione hipertekst masine i prauzora Weba iz 1945. Memeks je koncipirao dr Venever Bus, naucni savetnik predsednika Teodora Ruzvelta. Ipak, Web je stvorio jedan drugi naucnik, Tim Berners Li, 1989. godine, u obliku koji je preteca danasnjeg. Uspeo je skoro slucajno, posle treceg pokusaja da napravi racunarski telefonski imenik. Njegova prethodna dva predloga za odobrenje neophodnih sredstava "nadlezni" sluzbenici odbili su kao nekorisne. Tipicno.

Kreirajuci tehnoloske pretpostavke Weba njegov tvorac nije imao viziju novog Internet servisa niti je pretpostavljao danasnju globalnu popularnost i kulturni uticaj Weba. Bas kao u slucaju Aleksandra Fleminga i njegovog slucajnog otkrica penicilina, Tim Berners takodje otkriva Web tragajuci za necim drugim. A pokusavao je da u okvirima tadasnje nerazvijene Internet infrastrukture razvije neko novo komunikaciono sredstvo za brzu i efikasnu razmenu naucnih podataka, u svima citljivom obliku, izmedju CERN-ovih laboratorija rasutih po Evropi. Iako prvobitno zamisljen kao medij za naucnu razmenu, Web je tragom malobrojne ali dobro informisane naucne zajednice prihvacen od strane najvecih svetskih univerziteta - gde potom pocinje njegova sira primena u obrazovne svrhe. U osnovi, Web omogucuje citanje tekstova smestenih cak i na hiljadama kilometara udaljenim racunarima i pregled drugih javno dostupnih sadrzaja na njima - pod uslovom da su racunari spojeni na internet i komuniciraju takozvanim Internet protokolima (TCP/IP). Popularnost koju je novi medij stekao medju studentima postepeno se prosirila na druge drustvene sfere, cime Web postaje fenomen iz sfere masovnih medija i komunikacija.

Ipak, svetska "eksplozija" popularnosti Weba kao masovnog medija pocece cetiri godine posle "otkrica", dakle juna 1993. sa pojavom prvih graficki orijentisanih Web klijenata, takozvanih "veb" brauzera ili citaca, racunarskih programa namenjenih prosecnim korisnicima racunara. Pojava intuitivnog i jednostavnog softvera za pregled sadrzaja na Webu pojednostavila je koriscenje ne samo Weba vec i svih drugih Internet servisa, iz korena promenivsi nacin na koji ljudi pronalaze i kreiraju informacije.

Problem

Dobra vest u vezi sa Webom je to sto na njemu mozete pronaci skoro sve sto ce vas ikada interesovati. A losa vest je sto to nije nimalo lak posao i pocetniku je skoro nemoguce da pronadje ono sto trazi.

Što je Web veci - a pocetkom 2003. godine dosegao je obim od nekoliko milijardi stranica i nastavio da progresivno raste, to je teze pronaci ono sto trazite i usredsrediti se na bitno u njemu. Web sadrzaji na Internetu brzo se menjaju i razvijaju, ali i zastarevaju - oko 10% ranije registrovanih Web stranica vise ne postoji, pa su linkovi do njih (hiperveze) raskinuti i neupotrebljivi. Oko tri cetvrtine Web sadrzaja potice iz SAD, sto znaci da je na engleskom jeziku i da nam je za koriscenje tog dela Weba potrebno kakvo-takvo poznavanje engleskog jezika. Ne brinite, sasvim dovoljno relevantnih informacionih resursa moze se naci i na drugim velikim svetskim jezicima.

Nas glavni zadatak nije da naucimo kako se Web koristi, to je laksi deo posla - nego da zajedno naucimo kako Web pretrazivati sto efikasnije i ekonomicnije, uz minimalni utrosak resursa - vremena, novca, nerava...

Postavljeni zadatak savladacemo ako upoznamo i uvezbamo osnovne tehnike i alate za pretragu Weba. Uz nesto dodatnog truda i vise vremena provedenog na Internetu postacete pravi strucnjak za pretrazivanje Weba i stizacete do svog cilja uz minimum napora i bez nepotrebnog lutanja kao sto su posete manje vaznim, potpuo nevaznim i redudantnim Web lokacijama, kakvih je inace previse na Internetu - mozda i svih 90%. A onda cete se, pre ili kasnije, sami uveriti kako vam je bilo teze nauciti voznju bicikla nego ovladati Web pretrazivanjem!

Analogije

Rekao sam vec, jedna od dobrih strana Weba je to sto je on toliko veliki i sadrzi toliko podataka da se negde na njemu sigurno nalaze informacije prakticno o svemu sto vasa masta moze da zamisli. Ali gde tacno? Za vesto snalazenje u toj prasumi podataka najbolje je da upornim treningom steknemo sopstveno iskustvo. Kao prvi korak neophodan nam je prethodni uvid u "siru sliku", za sta ce nam odlicno posluziti neka vrsta preciznih mapa ili pouzdanih vodica (sto je metafora za Web pretrazivace).

Nije neophodno da lutamo hiljadama slucajnih mesta na Internetu (tzv. "sajtova") s nadom da cemo imati srecu i nabasati bas na ono sto trazimo - ko sto nije neophodno da setamo kroz lavirinte redova sa biblioteckim policama i nasumice uzimamo knjige da bi pronasli onu koja nam je potrebna. Za racionalnu i ekonomicnu pretragu Weba koristicemo svojevrsne Web imenike, adresare i kataloge, tj. pretrazivace. Dovoljno je zapamtiti samo nekoliko njihovih adresa (npr. http://www.yahoo.com) i nase buduce pretrage smesta ce imati neuporedivo bolju startnu poziciju i mnogo vise izgleda na uspeh. Web pretrazivaci sadrze relativno precizne popise sadrzaja i tacne adrese miliona javno dostupnih Web dokumenata smestenih na bezbrojnim racunarima rasutih po svim kontinentima.

Izum pretrazivaca Weba po nameni i znacaju mozemo uporediti sa vise hiljada godina starim izumom biblioteckih kataloga. Imaju potpuno istu svrhu: da nam olaksaju i ubrzaju put do potrebnih publikacija i informacija.

Posto se upoznate sa Web pretrazivacima i savladate vestinu njihovog koriscenja, Internet cete posmatrati (i voleti) kao najvecu biblioteku na svetu, a ne kao najveci svetski plast sena u kojem je izgubljena vasa dragocena igla!

Web pretrazivaci su u stvari specijalne Web lokacije (mesta ili sajtovi), neka vrsta vodica po Internetu. Oni su savremeni Arijadnin konac koji ce nam, kao nekad Tezeju, omoguciti sigurno kretanje po najvecem Lavirintu na svetu.

Najcesce na vrhu prve strane nekog Web pretrazivaca mozemo pronaci prazno polje u koje treba kliknuti racunarskim "misem" i i onda ukucati jednu ili vise odabranih reci (keywords) a potom drugim "klikom misa"
aktivirati dugme "Search" ili "Find" koje se najcesce nalazi odmah pored polja za unos pitanja. Istog trenutka, a na osnovu jedne ili vise reci koje smo zadali, pretrazivac ce poceti za nas nevidljivu pretragu svog indeksa ili kataloga Web strana. Kada zavrsi, a to ce najcesce biti za nekoliko sekundi, ispisace nam na racunarskom monitoru spisak sa
rezultatima svoje pretrage. Rezultati ce sadrzati putanju, tj. linkove (plavo obojeni tekst) do podataka koje smo trazili. Novi klik misem na jedan od ponudjenih linkova - i eto nas posle krace pauze na stranici sa trazenim podacima. Na zalost, rezultati pretrage skoro uvek pored korisnih sadrze i odredjeni broj manje potrebnih ili potpuno nebitnih podataka. Kasnije cemo nauciti kako da se oslobodimo ovog balasta.

Dakle, zahvaljujuci Web pretrazivacima medju milionima Web sajtova mozemo relativno precizno odabrati samo one koji su nam zanimljivi i brzo pristupiti njihovim sadrzajima.

 

Vrste pretrazivaca

 

Osnovna razlika izmedju mnogobrojnih Web pretrazivaca je u tome sto su neki od njih zasnovani na podacima koje im daju automatizovane masine za pretrazivanje i indeksiranje Web stranica, dakle na silikonskoj inteligenciji. Drugu vrstu predstavljaju katalozi odabranih Web strana koje pazljivo uredjuju ljudi, znatno sporije ali i znatno mudrije od masina. Preostale vrste pretrazivaca ili dovitljivo eksploatisu pomenute dve vrste ili vesto kombinuju njihova dva nacina pretrazivanja. Tesko bi bilo dati prednost nekoj od pomenutih vrsta. Svi oni imaju svoje prednosti ali i nedostatke. Koju vrstu cemo odabrati zavisi od situacije do situacije i od vremena koje nam je na raspolaganju.

Izdvajamo cetiri sasvim uslovne vrste Web pretrazivaca bitnih za nas dalji rad. Nije potrebno da pamtite ovu podelu - dovoljno je sto ce te nesto kasnije uociti sustinsku razliku izmedju njih:

1. Masine za pretragu Weba: popise vrse racunarski roboti
http://www.Google.com
http://www.AllTheWeb.com

2. Katalozi Web strana: strucni ljudi obradjuju i uredjuju popise
http://www.dmoz.org
http://www.About.com
http://Infomine.ucr.edu

3. Hibridni Web pretrazivaci: roboti i urednici se pomazu
http://www.Yahoo.com
http://www.Altavista.com
http://www.Lucos.com

4. Metapretrazivaci ili nadpretrazivaci: "parazitske" masine
http://www.dogpile.com
http://www.search.com
http://www.go2net.com
http://www.exploratorius.com

Postoje i druge podele. Neki Web pretrazivaci mogu biti komercijalni ili u vecoj ili manjoj meri specijalizovani za odredjene oblasti. Zatim, postoje i regionalni pretrazivaci kao sto je http://www.EuroSeek.com - evropski katalog koji sadrzi oko 2 miliona Web strana, pretezno evropskog porekla. Njegov kvalitet ne zasluzuje posebnu paznju, ali je
za nas zanimljiv jer ima podrsku za oko 40 jezika, ukljucujuci i delimicnu podrsku za srpski jezik, tako da je dobar za one koji se ne snalaze sa engleskim jezikom. Nama su posebno zanimljivi domaci pretrazivaci http://www.krstarica.com, stariji http://www.YuSearch.com, ili noviji http://www.pretrazivac.com .

Slede inostrani katalog http://www.yahoo.fr (frankopanski),
http://www.list.ru , http://www.rambler.ru (ruski), ili nemacki
pretrazivac http://www.AltaVista.de . Neki od pretrazivaca su tematski specijalizovani poput malog, ali izvanrednog naucnog kataloga http://Infomine.ucr.edu , zatim decijeg pretrazivaca http://www.Yahooligans.com ili sveobuhvatynog medicinskog http://mwsearch.com .

Pojedini Web sajtovi poput http://www.SearchBug.com ili
http://www.AllSearchEngines.com sadrze akuelne spiskove i opise svih vaznijih Web pretrazivaca ili omogucuju da direktno sa njih zapocnemo pretragu stotina drugih pretrazivaca na Internetu. Znacajne informacije
o Web pretrazivacima mozemo uvek pronaci na ovim adresama: http://www.SearchEngineWatch.com ili http://SearchEngineShowDown.com , a o Web robotima na adresi http://www.RobotsTxt.org/wc/robots.html .

 

1. Masine

Roboti ili masine za pretrazivanje prave indekse Web strana pomocu specijalnih racunarskih programa koji automatizovano "setaju" po svetskoj mrezi popisujuci Web stranice. Zato ove programe u Internet zargonu nazivaju "paucima". Osim potrage za novim stranicama (a svakog dana ih se na Internetu pojavljuje oko 7 miliona!), "pauci" se u pravilnim vremenskim razmacima, najcesce mesecno, vracaju na lokacije koje su ranije posetili i proveravaju da li je u medjuvremenu menjan
sadrzaj Web stranica a ako jeste onda izmene dodaju u svoje indekse. Time se obezbedjuje aktuelnost podataka.

Indekse koje su napravili roboti pretrazujemo po tzv. kljucnim recima (keywords). Autori Web strana mogu da uticu na rangiranje svojih stranica u indeksima masina za pretrazivanje tako sto ce pazljivo birati naslove, tekst i tzv. meta-oznake koje sluze za opis sadrzaja i preciznije automatsko indeksiranje stranica.

Trenutno najveci i najuspesniji primer robota za pretrazivanje je Google (http://www.Gogle.com) sa apsolutno najvecim pretrazivacem interneta i indeksom tekstualnog sadrzaja za vise od 3 milijarde indeksiranih HTML strana i PDF dokumenata. Iako se pojavio tek 1988. godine, Google je postao najbolji zahvaljujuci originalnom i izvanrednom algoritmu za rangiranje stranica (inace delo dvojice sudenata sa Stenforda). Na osnovu toga Google je postao i najprecizniji pretrazivac u pronalazenju Web strana. On pripada tzv. drugoj generaciji masina za pretrazivanje.

Prvoj generaciji su pripadali npr. AltaVista i Yahoo, koji su se sada "sklonili" u bezbednije okruzenje tzv. hibridnih Web pretrazivaca gde ih Google-ova tehnoloska superiornost jos uvek ne ugrozava. Inovativni Google-ov algoritam omogucuje da sadrzaji indeksa budu automatski rangirani na osnovu podatka koliki je broj drugih stranica ili sajtova povezan sa stranicom ciju relevantnost procenjuje. Google-ova logika je sledeca: ako je je mnostvo ljudi povezalo svoje strane s nekom drugom, onda se na njoj najverovatnije nalaze korisne infomacije.

Druga znacajna masina za pretrage je Fast Search http://www.AllTheWeb.com sa vise od 500 miliona strana i koja, osim Web strana, ima dodatne odlicne popise grafika, muzike (MP3) i FTP dokumenata na Internetu.

Primetite da ni jedna masina za pretrazivanje ne sadrzi indeks svih stranica na Webu! U najboljem slucaju - samo polovinu.


2. Katalozi

Katalozi Web stranica ne prave se automatizovano, tj radom masina i vestacke inteligencije, vec ih svojerucno sastavljaju pripadnici homo sapiens sapiensa. Web katalozi nisu nista drugo do pazljivo uredjeni spiskovi i popisi probranih (dakle - ne svih!) Web sajtova i stranica, razvrstani u grupe i podgrupe unutar hijerarhije ljudskog znanja i delatnosti, a na osnovu posebno utvrdjenih kriterijuma koji se mogu razlikovati od kataloga do kataloga. Zbog "rucnog rada" katalozi pokrivaju relativno mali deo Weba u odnosu na masine za pretrazivanje.

Obim postojecih kataloga iznosi tek oko 1% ukupnog broja Web strana na Internetu, ali je po pravilu to i najbolji deo Weba. Veliki katalozi imaju kvalifikovane urednike i posebno obuceno osoblje koje prima sugestije od korisnika, razvrstava Web strane po kategorijama i onda ih dodaje u centralni katalog. Ponekad urednici Web lokacijama dodeljuju odgovarajuci broj bodova kojima se vrsi njihovo rangiranje. Tako se najznacajniji ili najpopularniji sajtovi u odgovarajucim kategorijama kataloga nalaze na vrhu, a oni manje poznati na dnu spiska.

Buduci da su ljudi mnogo bolji u ocenjivanju sadrzaja strana od masina, Web pretrazivaci zasnovani na katalozima prikazuju manji broj pronadjenih rezultata nego masine ali ti rezultati po pravilu vise odgovaraju onome sto mi trazimo. Medjutim, njihovi podaci nisu bas uvek
najsveziji. Posto su ljudi sporiji od masina za indeksiranje, potrebno im je znatno vise vremena da bi se jedno mesto na intenetu uvrstilo u katalog.

Od mogobrojnih kataloga preporucujem vam About.Com (http://www.About.com). Zamislite da ste zaposlili sopstvenu grupu istrazivaca i obavestajaca u kojoj je svako ekspret za jednu oblast i svi oni istazuju Web umesto vas. To je About.Com! Njihovi eksperti pomno se staraju o kvalitetu i opisima Web strana u svom katalogu, pisuci za nas strucne uvodnike, specificne vodice, isvestaje i savete - koji ovaj sajt cine jednim od najkorisnijih resursa na Internetu uopste. Slican je i katalog Suite 101 (http://www.Sutie101.com).

Medju najvaznijim katalozima nalazi se i volonterski Open Directory Project (http://www.dmoz.com), nastao pod sloganom "ljudi to umeju bolje!". Open Directory Project je Web katalog s preko 20000 dobrovoljnih urednika. Najboje je to sto Open Directory Project koriste mnogi drugi Web pretrazivaci, npr. HotBot ili AltaVista, kao i mnogi metapretrazivaci, a i on sam ume da upite koji su mu postavljeni preusmeri na Google, AltaVistu, GoTo (Overture) ili Yahoo. To znaci da kada neko doda adresu svoje Web prezentacije u Open Directory Project, odmah cemo je pronaci na svim sajtovima za pretrazivanje koji koriste njegove podatke.

Izvajam i Infomine (http://infomine.ucr.edu) kao mali ali odlican katalog sa vrednom zbirkom naucnih resursa na Internetu. Infomine ima dobro organizovani pristup i pretrage najvaznijih Web stranica koje su interesantne za studente, predavace, istrazivace i naucnike. Sadrzi katalog sa vise od 20000 linkova proverenog kvaliteta. Infomine su napravili i odrzavaju bibliotekari sa vise od 20 kalifornijskih univerziteta, a projekat je otvoran i za vase sugestije i priloge.

Savet:
Obicno je dobra ideja da pretrazivanje Weba zapocnete na katalogu, kao sto je onaj na npr. Yahoo-u, jer cete najverovatnije dobiti dobre rezultate. Primera radi, pretrazivanjem kataloga Yahoo! u potrazi za izrazom Charon - dobijeno je nekoliko lokacija o Plutonovom mesecu, sa tacnom i jasnom kategorijom u koju trazeni izraz stvarno pripada: Science > Astronomy > Solar System > Planets > Pluto. Ali, ako isti izraz trazite pomocu obicnih masina za pretrazivanje, dobicete preveliki broj nepotrebnih rezultata, kao sto su kompanije koje u svom imenu imaju tu rec i sajtovi na cijim se stranama pominje istoimeni skeledzija iz grcke mitologije.

3. Hibridi

Treca vrsta su pretrazivaci koji koriste hibridni pristup: kombinuju prednosti i izbegavaju mane prethodne dve vrste pretrazivaca - kataloga i masina za indeksiranje Web stranica.

Yahoo! (http://www.yahoo.com) je predak svih Web kataloga. Ipak, on od skoro koristi "pauke" kao ispomoc svojim urednicima - cime je evoluirao u Web pretrazivac sa hibridnim pristupom. Rezultate pretrage prikazuje najpre slozene po svojim tematskim kategorijama, potom po opisima iz kataloga a onda i po podacima koje dobija sa Google masine za pretrazivanje.

Yahoo! ima izuzetno veliki broj kategorija u koje je grupisano nekoliko miliona Web stranica. Stranice koje su njegovi urednici ocenili kao izuzetno kvalitetne pojavice se medju prvima u rezltatima nase pretrage, oznacene sa slicicom suncanih naocara. Ako zatrazite nesto sto Yahoo! ne moze da pronadje u vlastitom katalogu, pretraga se automatski prebacuje na mocnu Google-ovu masinu za pretrazivanje, koja ce veoma brzo pretraziti svoj gigantski indeks napravljen pomocu inteligentnih "paukova".

AltaVista (http://www.AltaVista.com) je predak svih masina za indeksiranje i najpoznatiji Web pretrazivac uopste. Ona je svojoj masini pridruzila katalog sa ljudima i tako, obrnutim smerom od Yahoo-a, evoluirala u danas najznacajniji hibridni pretrazivac. Druga je po apsolutnoj velicini, sa indeksom od blizu milijardu Web strana. Svoju popularnost AltaVista ne duguje toliko velikoj bazi Web strana ili brzini, vec tome sto korisnicima omogucuje izuzetno slozena i snazna pretrazivanja. Prva je uvela mnoge novine koje danas odlikuju sve ozbiljnije pretrazivace, ukljucujuci napredne logicke izraze, jednostavne operatore i visejezicki rad. Poput Google-a i AltaVista od skora ima sistem za automatsko rangiranje rezultata koji je doprineo poboljsavanju njene preciznosti. AltaVista podrzava ugnjzdene logicke izraze, simbolicke operatore i koristi zvezdicu (*) kao dzoker znak. Jedinstvena mogucnost naprednog rezima pretrage je operator NEAR ili simbolicki tilda (~), koja oznacava da su dva pojma bliska jedan drugome po polozaju u tekstu. Dodavanjem nekog od deset mogucih prefiksa ispred
pojmova, pretraga se moze dodatno ograniciti ili fokusirati u odredjenom pravcu. AltaVista podrzava 25 jezika i automatsko prevodjenje Web strana pomocu softvera Systran. Jedinstvena mogucnost ovoga pretrazivaca je i provera engleskog pravopisa za unete pojmove.

Takodje, hibridni pretrazivac na AltaVisti sada pored sopstvenog indeksa koristi i "tudje" kataloge poput OpenDirectory Project, RealNames, sistem Ask Jeeves (http://www.ask.com). Usenet diskusione grupe, MP3 arhive, grafike i trgovine na Webu.

 

4. Metapretrazivaci ili nadpretrazivaci

Metapretrazivaci ili nadpretrazivaci nemaju vlastite kataloge ili indekse Web strana, vec na nas zahtev pretrazuju druge Web pretrazivace "kraduci" njihove rezultate. Metapretrazivac ce automatski proslediti nas upit na veci broj drugih Web pretrazivaca; onda ce od njih preuzeti rezutate tamosnjih pretraga i sintetisati za nas potpuno nov - zbirni izvestaj, a iz njega eliministati duple rezultate ili stranice koje vise ne postoje.

Dobar primer ovakvog pretrazivaca je Go2Net (nekada poznati kao MetaCrawler) na adresi http://www.go2net.com . Preporucujem Dogpile (http://www.dogpole.com) jer pristupa velikom broju raznolikih i interesantnih pretrazivaca, a dozvoljava i mogucnost finog podesavanja od strane korisnika cime se moze postici preciznost ravna onoj kod Google-a.

Preporucujem i metapretrazivac Exploratorius na adresi http://www.Exploratorius.com , koji u sebe ukljucuje rezultate sa cetiri druga, ali veoma vazna pretrazivaca: Google, AllTheWeb, NorthernLight i Alta Vista.

Savvy Search (http://www.SavvySearch.com) ispisuje rezultate na 24 jezika - ukljucujuci i hrvatski, a koristi podatke iz vise od 100 kataloga, pretrazivaca, baza podataka i enciklopedija.

Metapretrazivanje je korisno jer moze da eliminise iste ili ponovljenje rezultate koje bi mi sami svakakao dobili ponavljanjem iste pretrage na razlicitim pretrazivacima, ali i zato sto uvodi novi nivo rangiranja na osnovu zbirnih rezultata uzetih sa maticnih pretrazivaca. S druge strane, rezultati metapretrazivanja zavise od tacnosti pojedinih pretrazivaca, pa su zato metapretrazivaci dobri onoliko koliko su prosecno dobri pretrazivaci na koje s oslanjaju.

 

Instant

Kome je problem da pamti adrese ili mnostvo Web pretrazivaca, moze da koristi jedan jedini sajt, katalog RefDesk (http://www.RefDesk.com) i da sa njega pristupa mnogobrojnim pretrazivacima, kao i svim bitnim
podacima i izvorima referentnih podataka na Interentu. To je verovatno najkorisniji i najbolje organizovani Web sajt na Internetu, iako cisto amaterski (mozda bas zbog toga).

Slicna ideja krije se i iza ostalih sajtova tipa sve-u-jednom, poput Search It All (http://www.search-it-all.com) ili novijeg "metabrowsing" sajta QuickBrowse, http://www.qbsearch.com . Oni prikazuju samo jedno polje za pretrazivanje pomocu koga mozemo pretrazivati desetine drugih pretrazivaca.

Sajt Ask Jeeves (http://www.ask.com) pripada tipu sistema-koji-ume-da-odgovori, ali na jedinstven a za korisnike jednostavan nacin. Ask Jeeves omogucava da pitanja postavljamo na obicnom engleskom jeziku umesto da koristimo kljucne reci. Kako se to radi? Ask Jeeves obradjuje nase pitanje i poredi ga sa milionima pitanja koja su Jeeves-ovi urednici vec uneli u bazu podataka. Ako pronadje odgovarajuce pitanje, Jeeves nam prikaze odgovor. Ako naseg pitanja nema u bazi, Jeeves onda dalje pretrazuje po kljucniim recima iz pitanja, prikazujuci rezultate iz nekoliko drugih Web pretrazivaca. Prednost koriscenja lokacije Ask Jeeves je u tome sto pitanja mozete postavljati obicnim jezikom i sto ne morate da ucite tehnike pretrazivanja. Pored toga, skoro uvek cete dobiti korisne rezultate.

Primeri pretrazivanja

... nastavice se...

 


Napomena: Na ovoj stranici korisceni su delovi teksta iz skripte "Web Odiseja 2003" Mileta Perica, http://mperic.netfirms.com/ rukovodioca Resursnog centra za nastavnike i Biblioteckog informacionog centra za podrsku ucenju i nastavi u Istrazivackoj stanici Petnica http://www.psc.ac.yu/odiseja

 

 
 
Home
 
 
Copyright © 2004-2020 Dragan Milicev , home page: http://dmilicev.freehostia.com/